Gimnazija Matija Mesić

Četrdeset šest učenika drugih, trećih i četvrtih razreda Gimnazije „Matija Mesić“  se u  subotu 13. listopada 2018. pod vodstvom profesorica Andree Sertić, Danijele Zekušić i Jelene Jakovljević uputilo   na stručnu ekskurziju koja je obuhvaćala posjet lokalitetima koji su kroz hrvatsku povijest bili mjesta velikih zločina i stradavanja stanovništva uz rijeku Unu. Cilj puta bio je upoznati važne događaje iz hrvatske povijesti, osuditi svako nasilje i zločin; ali i osvijestiti zašto treba učiti i poznavati vlastitu prošlost jer su neznanje, nekažnjavanje zločina kao i manipulacije povijesnim činjenicama pokretači  novih sukoba i netrpeljivosti.

Prva stanica na našem putu bio je Jasenovac. Tamo smo kroz predavanje i obilazak spomen područja saznali detalje o osnivanju, funkcioniranju i sudbini koncentracijskog logora koji je na tom mjestu postojao u vrijeme Drugog svjetskog rata. Kroz priču smo upoznali koncept spomen područja i simboliku spomenika Cvijet Bogdana Bogdanovića, dok su učenici po povratku u Memorijalnom muzeju kroz grupni rad istražili pojedine teme o samom logoru (osnivanje NDH, rasne zakone, svakodnevni život u logoru, žrtve, otpor)  i potom svoja saznanja izložili.

Druga stanica na našem putu bilo je malo selo Baćin na rijeci Uni u kojem se nalazi druga najveća grobnica iz  Domovinskog rata.  Naši domaćini opisali su nam tijek rata i strateški značaj tog područja, pokazali spomen ploču žrtvama iz rujna 1991., te objasnili kakva je sudbina zadesila lokalno uglavnom staračko stanovništvo koje je ostalo živjeti u svojim kućama nakon srpske okupacije. Naime, 21. listopada 1991. njih 56 pokupljeno je iz svojih domova, postrojeno uz obalu Une i tamo ubijeno. Njima u čast, kao i drugim žrtvama s tog područja kojih je ukupno u Domovinskom ratu bilo 137 otvoren je spomen dom.

Naš put dalje nas je odveo u Hrvatsku Kostajnicu, grad koji zbog niza sličnosti u Domovinskom ratu možemo nazvati i „malim  Vukovarom“ . Saznali smo da je grad dva puta padao u Domovinskom ratu i da je je uz Vukovar jedino mjesto iz kojeg su branitelji  izveli proboj potpuno okruženi neprijateljskim snagama. Čuli smo i potresne priče o obližnjem sablasno pustom selu Kostrići u kojem su ubijeni svi stanovnici uključujući i dvogodišnje i četverogodišnje dijete, a posjetili smo i brdo Čukur na kojem je snajperskim hitcem smrtno ranjen snimatelj Gordan Lederer, a na kojem se danas nalazi spomenik Pucanj u istinu.

Na kraju našeg puta posjetili smo Strugu Bansku, mjesto jednog od najvećeg junaštva u Domovinskom ratu, kada je 36-godišnji Mile Blažević Čađo na početku srpske operacije „Žaoka“ svjesno otišao u smrt kako bi onesposobio neprijateljske snage i omogućio vlastitoj obitelji i sumještanima bijeg pred neprijateljem.

Veliko hvala svim našim predavačima i domaćinima, Martini Barešić, Ružici Karegić, Željki Vuković, Miroslavu Iveziću i posebno Ivici Pandži Orkanu na trudu i emotivnim svjedočanstvima.

Hvala i našem kolegi Tomislavu Đuriću koji je put ovjekovječio  fotografijama!

                                                                        Jelena Jakovljević, prof.