Već pomalo ustaljeni običaj učeničkih putovanja u inozemstvo, ove su školske godine, učenici i profesori drugih razreda poželjeli promijeniti te su otputovali u Dubrovnik te susjednu Bosnu i Hercegovinu, točnije Mostar i Sarajevo. Proljetni praznici pokazali su se odličnim izborom jer, unatoč kišnom i hladnom proljeću, u Dubrovniku nas je dočekalo toplo i sunčano vrijeme. Razgled Dubrovnika, uz stručno vodstvo, započeo je na Pilama, odakle smo se uputili među dubrovačke zidine, u povijesnu jezgru grada gdje smo prošetali Stradunom, posjetili crkvu sv. Vlaha, poklonili se Držiću i Gunduliću te prošetali prekrasnim zidinama. Odlična je okolnost bila i to da je tih dana bilo neobično malo ljudi (možda zbog snimanja Zvjezdanih ratova čije smo kulise zatekli, a zbog kojih je netom prije našega dolaska Stradun bio zatvoren)  pa smo mogli uživati bez gužve i stresa. Obilazak Grada završili smo penjanjem na Srđ, brdo iznad Dubrovnika s kojega se pruža prekrasan pogled na cijeli grad, a zainteresirani su posjetili Muzej Domovinskoga rata u prizemlju utvrde Imperial na Srđu. Sljedeći smo dan posjetili Konavle i Cavtat u kojem se nalazi rodna kuća Vlahe Bukovca te velebni mauzolej obitelji Račić, djelo kiparskoga velikana Ivana Meštrovića.

Putovanje smo nastavili dolinom rijeke Neretve do Počitelja, srednjovjekovnoga gradića orijentalno-mediteranskoga karaktera, a zatim i do Mostara. Iako su se nad nas nadvili tamni oblaci, to nije umanjilo prekrasnu sliku Staroga mosta, a kako bi doživljaj bio potpun, imali smo priliku vidjeti i poznati skok lokalnoga skakača u hladnu Neretvu.

Posljednja točka našega putovanja, Sarajevo, dočekalo nas je upornom kišom, no vrijeme je nebitno kada se zna da je naša ljubav prema glavnom bosansko-hercegovačkom gradu neupitna. Bašćaršija, povijesno i kulturno središte grada, središte je starih zanata, trgovine te, nama vrlo drage, bosanske gastronomije. Posjet Sarajevu završili smo razgledom Zemaljskoga muzeja , najstarije takve institucije u Bosni i Hercegovini. Najpoznatiji je eksponat ovoga muzeja sarajevska Hagada, tradicionalna židovska knjiga iz druge polovice 14. st., no jednako su impresivni i etnološki dio muzeja s prizorima nekadašnjega  života i običaja te dio koji obuhvaća prirodne znanosti u kojemu se mogu vidjeti i pomalo neobični eksponati poput lavova i deva  do nebrojenih kukaca i leptira koji su nas ostavili zadivljene.